MEĐUNARODNI P.E.N.
Uvod
Međunarodni P.E.N. je svjetsko udruženje pisaca. Vodeći
glas književnosti, P.E.N. okuplja pjesnike, romansijere,
esejiste, historičare, dramatičare, kritičare, prevodioce,
urednike, novinare i scenariste u zajedničkoj brizi
za umijeće i umjetnost pisanja i u angažiranju za slobodu
izražavanja putem pisane riječi. Preko svojih 129 cenatara
u više od 90 zemalja P.E.N. djeluje na svih šest kontinenata.
Osnovan u Londonu 1921. na inicijativu romansijerke
Catharine Amy Dawson Scott, P.E.N. je prvobitno predstavljao
pjesnike, esejiste, urednike, romansijere (Poets,
Essayists, Editors, Novelists),
ali je danas njegovo članstvo otvoreno za sve kvalificirane
pisce koji prihvataju Povelju P.E.N.-a. Njegovi osnivači
i prvi članovi bili su, između ostalih, Joseph Conrad,
D. H. Lawrence, George Bernard Shaw i John Galsworthy.
Putem svojih sastanaka i kongresa P.E.N. predstavlja
forum na kojem se pisci slobodno sastaju da bi raspravljali
o svom djelu i da bi govorili uime pisaca koji u svojim
zemljama moraju šutjeti. Putem programa svojih individualnih
centara i putem svojih međunarodnih komiteta – uključujući
Komitet za pisce u zatvoru, Komitet za pisce za mir,
Komitet za žene pisce, Komitet za prevođenje i jezička
prava - P.E.N. radi na promoviranju prijateljstva i
dobre volje među piscima, na unapređivanju međusobnog
razumijevanja putem književnosti, na uklanjanju klasne,
rasne i nacionalne mržnje. On ističe slobodu izražavanja
i brani pisce koji stradavaju u opresivnim režimima,
bez obzira da li su ti režimi ekstremno desni ili ekstremno
lijevi.
Posljednjih godina kongrese Međunarodnog P.E.N. organizirali
su P.E.N. centri u Venecueli, Japanu, Sjedinjenim Državama,
Njemačkoj, Švicarskoj, Portoriku, Južnoj Koreji, Holandiji,
Kanadi, Portugalu, Austriji, Kataloniji, Španiji, Brazilu,
Hrvatskoj, Češkoj, Australiji, Meksiku, Škotskoj, Finskoj,
Poljskoj i Rusiji.
Međunarodnim P.E.N.-om upravlja Skupština Delagata
iz svih centara, koja bira dužnosnike i Izvršni komitet.
Individualni centri P.E.N.-a su samoupravni. P.E.N.
je nepolitička, nevladina organizacija sa konsultativnim
statusom u Ujedinjenim Narodima i formalno uređenim
odnosima s UNESCO-om.
STRATEŠKI PLAN MEĐUNARODNOG P.E.N.-a
Programska izjava
Međunarodni P.E.N. je svjetska organizacija pisaca
angažiranih u promoviranju književnosti i međusobnog
razumijevanja ljudi preko nacionalnih granica i granica
između kultura. Njegovi centri rade na međunarodnoj
intelektualnoj saradnji i slobodi izražavanja, na promoviranju
i unapređivanju književnosti i poezije u vlastitim kulturama
i zajednicama i na pružanju pomoći piscima u nuždi.
Središta i centri
GLOBALNI CILJEVI
Povelja Međunarodnog P.E.N.-a utjelovljuje četiri glavna
cilja:
promoviranje književnosti i jezičkih prava
promoviranje slobode čitanja i pisanja djelovanje u
korist progonjenih pisaca u cijelom svijetu
izgradnja zajednice pisaca u P.E.N. centrima u svim
regionima svijeta.
Ti ciljevi se ostvaruju putem strateških planova, odgovarajućih
komiteta i programskih aktivnosti. Rad Međunarodnog
PEN-a odvija se na dva nivoa: kroz aktivnosti centara
i kroz posebne programe, rad stalnih komiteta i Sekretarijata
Međunarodnog PEN-a.
Centri PEN-a su autonomni. U skladu s idealima organizirane
demokratije oni sami odlučuju o članstvu, biraju svoje
predstavnike i organiziraju svoje aktivnosti. Aktivnosti
centara upravljene su k sljedećim ciljevima:
CILJEVI DJELOVANJA CENTARA PEN-a
Prvo: da bi promovirali književnost i jezička prava
PEN centri se angažiraju u sljedećim aktivnosti:
1:1 organiziraju književne susrete - za članove ili
i za širu javnost - na kojim se čitaju književna i pjesnička
djela i raspravlja o njima;
1:2 gdje god je to moguće organiziraju ili koorganiziraju
seminare i konferencije o književnosti i poeziji;
1:3 gdje god je to moguće podstiču kvalitetno pisanja
putem publiciteta i nagrada;
1:4 podstiču prevođenje kao most između jezičkih zajednica
svijeta;
1:5 podržavaju prava svih jezika u skladu s UNESCO-ovom
Univerzalnom Deklaracijom o Jezičkim Pravima.
DVA: da bi ostvarivali ideale međunarodne solidarnosti
i zajedničkih vrijednosti kako je izraženo u Povelji
Međunarodnog PEN-a
PEN centri poduzimaju sljedeće aktivnosti:
2:1 organiziraju međunarodne konferencije ili regionalne
seminare na koje pozivaju članove iz drugih centara
i druge goste;
2:2 prihvataju i pružaju pomoć, ako je moguće, piscima
u egzilu iz drugih zemalja.
TRI: da bi promovirali slobodu čitanja i
pisanja
PEN centri se angažiraju u sljedećim aktivnostima:
3:1 organiziraju se tako da mogu brzo djelovati u suprotstavljanju
svakom obliku gušenja slobode izražavanja kod kuće ili
u inostranstvu i da se mogu hitro odazvati pozivima
na djelovanje od strane pisaca iz vlastite zemlje ili
iz drugih centara PEN-a.
3:2 aktivno promoviraju sposobnosti čitanja i pisanja
kod onih grupa građana gdje prisustvo pisaca može povećati
kvalitet obrazovanja ili zanimanje za književnost i
poeziju.
/PEN nije sindikat i ne treba da djeluje kao autorska
agencija./
ČETIRI: djelovanje u korist progonjenih pisaca širom
svijeta
4:1 Međunarodni PEN ima Stalni Komitet za pisce u zatvoru.
Individualni centri osnivaju svoje takve komitete. Predstavnici
tih komiteta čine Odbor Međunarodnog Komiteta za pisce
u zatvoru (WiPC, Writers-in-Prison Committee).
4:2 Centri sarađuju sa WiPC u unapređivanju vlastitog
rada u korist progonjenih pisaca putem prihvatanja počasnih
članova i učestvovanja u programu pod nazivom "Hitno
djelovanje" (Rapid Action) u određenim hitnim
slučajevima.
4:3 Centri mogu također davati priloge direktno PEN-ovom
Fondu za hitne slučajeve (Emergency Fund) koji
pruža neposrednu praktičnu i financijsku pomoć progonjenim
piscima i njihovim porodicama.
PET: izgrađivanje zajednice pisaca u PEN
centrima u svim regionima svijeta
5:1 Kao akronim, P.E.N. se 1921. odnosio na Pjesnike,
Esejiste, Noveliste. Ali su vrlo brzo
u članstvo bili primani urednici, izdavači i prevodioci,
kao i druge kategorije pisaca kao što su historičari
i novinari u svim medijima.
5:2 PEN centri su autonomni u biranju članova i organizirani
su kao centri s izbornim članstvom. Članovi se, međutim,
traže jedino među onim piscima koji prihvataju ciljeve
Međunarodnog PEN-a koji su izraženi u Povelji. PEN centri
su pozvani da unapređuju osjećaj zajedništva među piscima
bez obzira na rasu, jezik, uvjerenja, spol ili etničko
porijeklo.
Međunarodni PEN aktivno djeluje u stvaranju novih centara
u svim dijelovima svijeta i ohrabruje saradnju među
centrima u određenim geografskim regionima.
5:3 Centri zbližavaju svoje članove-pisce s piscima
drugih zemalja putem različitih reprezentacija na regionalnim
seminarima i međunarodnim konferencijama.
5:4 Centri nastoje da se predstave članovima PEN-a
iz inostranstva koji su u posjeti njihovoj zemlji, posebno
piscima koji su u egzilu, pružajući im pomoć kad je
to moguće.
IMPLEMENTACIJA OKVIRNOG NACRTA I KONKRETNIH PROGRAMA
Međunarodni PEN pripada svojim učlanjenim centrima.
Međunardni PEN, kao organizacija, igra reprezentativnu,
koordinirajuću i implementirajuću ulogu. Ta uloga je
izvedena iz Povelje, podložna je godišnjem preispitivanju
na Skupštini Delegata i izražena u Pravilima i regulativnim
propisima Međunarodnog PEN-a.
Međunarodni PEN je zasnovan na idealima efikasnosti,
transparentnosti i odgovornosti u nastojanju da promovira
viziju PEN-a. Londonski Ured Međunarodnog PEN-a, koji
je središte Sekretarijata, odražava te vrijednosti.
Međunarodni PEN ima konsultativne odnose sa UNESCO-om,
zasnovane na podudarnim idealima koji su izraženi u
njihovim poveljama, i akreditiran je kao međunarodna
nevladina organizacija kod Komisije za ljudska prava
Ujedinjenih Naroda.
Ciljevi Međunarodnog PEN-a se ostvaruju putem njegovih
programa. Zadatak i obaveze svakog programa podložni
su nadzoru Skupštine, Blagajne i Izvršnog komiteta.
Uprava svakog programa koju čini Stalni Komitet odgovorna
je onim centrima koji učestvuju u tom programu. Svaka
može sama izabrati svoje radne metode i tražiti ekonomsku
podršku za svoje aktivnosti.
To također znači da svaka pomoć koja pristiže iz vanjskih
izvora može biti upravljena prema specifičnim programima
i aktivnostima u skladu s označenim izborom davaoca.
Da bi se održala valjana i razvojna opća financijska
podrška, pri tome se nastoji obezbijediti i finansiranje
Londonskog Ureda, što direktno ili indirektno koristi
svim programima.
Programi Međunarodnog PEN-a su sljedeći:
P. 1 Fondacija Međunarodnog PEN-a (nezavisni status)
P. 2 Fond za hitne slučajeve (nezavisni status)
P. 3 Fondacija latino-američkih i špansko-govornih
centara (nezavisni status)
P. 4 Londonski Ured
P. 5 Godišnji Kongres
P. 6 Komitet pisaca za mir
P. 7 Komitet za pisce u zatvoru
P. 8 Komitet za prevođenje i jezička prava
P. 9 Komitet za žene pisce
P 10 Mreža pisaca u egzilu
P 11 Magazin Međunarodnog PEN-a
Prva tri programa su nezavisne pravne cjeline prema
Zakonu o dobrotvornim društvima (ili ekvivalentnim zakonima),
osnovane da služe ciljevima Međunarodnog PEN-a. Njima
upravljaju postavljena povjerenstva ili upravni odbori.
P 1 FONDACIJA MEĐUNARODNOG PENA
Fondacija Međunarodnog PEN-a osnovana je 1992. kao
dobrotvorno tijelo da potpomaže edukativne i dobrotvorne
aktivnosti Međunarodnog PEN-a u unapređivanju književnosti,
kao i da pruža pomoć progonjenim piscima i njihovim
porodicama. Ona organizira književne priredbe da bi
podigla ugled PEN-a i ojačala svijest o djelatnosti
i idealima PEN-a. Njen dobrotvorni status omogućuje
Fondaciji da u najvećoj mjeri iskoristi prihod PEN-a,
od kojeg najveći dio dolazi od članica PEN-a. Ona isto
tako prikuplja dodatni novac od fondacija, kompanija
i pojedinaca koji podržavaju ideale PEN-a i dobijaju
pomoć od vladinih tijela i nezavisnih fondova.
P 2 FOND ZA HITNE SLUČAJEVE
Fond za hitne slučajeve osnovan je 1973. Kao nezavisna
organizacija koja blisko sarađuje s Međunarodnim PEN-om.
Fond daje praktičnu pomoć uhapšenim ili šikaniranim
piscima i novinarima. U nekim slučajevima Fond nudi
i pomoć njihovim porodicama.
P 3 FONDACIJA LATINO-AMERIČKIH I ŠPANSKO-GOVORNIH
CENTARA
Skupština Delagata odlučila je 1997. da španski treba
da bude radni jezik Međunarodnog PEN-a pod uslovom da
su obezbjeđena sredstva za pokrivanje troškova koji
iz toga proizlaze. Ubrzo poslije toga osnovana je ova
Fondacija, kojom upravlja nezavisni nadzorni odbor.
Ona plaća za prevode dokumenata na španski i sa španskog
i osigurava predvodilačku službu kad se to traži. Finansira
se kroz donacije.
P 4 LONDONSKI URED
Sjedište Međunarodnog PEN-a je u Londonu. Međunarodni
Sekretar vodi Londonski Ured. Međunarodni Sekretar je
također i sekretar Izvršnog komiteta Međunarodnog PEN-a,
kojim predsjedava Predsjednik Međunarodnog PEN-a.
Ured služi centrima s namjerom da im omogući da funkcioniraju
u skladu s ciljevima Međunarodnog PEN-a. Međunardni
Sekretar je odgovoran za osoblje i aktivnosti Ureda
unutar budžetskih okvira koje godišnje utvrđuje Skupština
Delegata. Londonski Ured se uglavnom finansira iz članarine.
P 5 GODIŠNJI KONGRESI
Skupština Delegata Međunarodnog PEN-a, koja se sastoji
od delegata centara članica, upravno je tijelo Međunarodnog
PEN-a. Ona se okuplja jednom godišnje na kongresima
kojim je svake godine domaćin drugi centar. Osim što
objezbjeđuju prostor za sastanke Skupštine Delegata,
međunarodni kongresi uključuju književne sesije, čitanja
i seminare, na kojim može učestvovati svaki član PEN-a
i koji su najčešće otvoreni za javnost. Kongresi se
finansiraju iz ad hoc aktivnosti prikupljanja novca,
kojim asistira Londonski Ured.
P 6 KOMITET ZA PISCE ZA MIR
Komitet za pisce za mir osnovan je 1984. Svoje godišnje
sastanke drži u okviru međunarodnih konferencija pisaca
koje svake godine u maju na Bledu organizira Slovenački
PEN centar. Na tim sastancima predstavnici PEN-a i drugi
zainteresirani pisci razmatraju načine na koje pisci
mogu raditi za mirnu koegzistenciju u svijetu.
Komitet organizira razgovore i podržava mirnu koegzistenciju
među piscima i intelektualcima u konfliktnim regionima.
PEN je književna organizacija i jedan od fokusa Komiteta
za pisce za mir je zloupotreba jezika književnosti u
ratnoj propagandi i izazivanju mržnje prodiv naroda,
vjera i kultura.
P 7 KOMITET ZA PISCE U ZATVORU
Komitet za pisce u zatvoru Međunarodnog PEN-a djeluje
u korist progonjenih pisaca širom svijeta. Ustanovljen
1960. kao odgovor na sve češće pokušaje da se ušutkaju
glasovi neslaganja hapšenjem pisaca i novinara, Komitet
prati slučajeve gotovo 900 pisaca godišnje. Preko svojih
centara članica Komitet posreduje kod vlada i pruža
moralnu podršku zatvorenim piscima, koji mogu postati
počasni članovi pojedinih centara. Komitet djeluje i
putem mehanizama Ujedinjenih Naroda, uključujući Komisiju
za ljudska prava Ujedinjenih Naroda, kako bi skrenuo
pažnju i na individualne slučajeve i na sistematsko
kršenje ljudskih prava u pojedinim zemljama.
Komitet održava bazu podataka za sve slučajeve zlostavljanja
pisaca i novinara, koja se dnevno ažurira. Ova lista
slučajeva se dva puta godišnje daje u štampanoj formi,
a informacije o pojedinim slučajevima ili o pojedinih
zemljama stavljaju se na raspolaganje na zahtjev sjedišta
Komiteta u Londonu. Komitet je ustanovio Mrežu za uzbunu
u hitnim slučajevima, koja obezbjeđuje detalje o slučajevima
u kojima su život i sloboda pojedinaca ugroženi, kao
i adrese onih vlada kojima pojedinci žele uputiti svoje
vlastite protestne poruke povodom tih slučajeva.
P 8 KOMITET ZA PREVOĐENJE I JEZIČKA PRAVA
Komitet za prevođenje i jezička prava ustanovljen
je 1978. On ima dvostruki zadatak: da ohrabruje prevođenje
savremene književnosti pisane na jezicima manje rasprostranjenosti
na globalne i druge jezike, te da govori u odbranu jezika
koji nisu državni.
Glavni dio djelatnosti Komiteta bila je priprema Univerzalne
deklaracije o jezičkim pravima. U njoj se ističe da
svaka osoba ima individualno pravo da upotrebljava svoj
jezik, te da svaka jezička zajednica ima kolektivno
pravo da upotrebljava svoj jezik. Deklaraciju je injicirao
katalonski PEN centar, koji je zatim sarađivao s 60
nevladinih organizacija iz šest zemalja, da bi uobličio
konačni dokument. Komitet koji je potom osnovan nastavlja
da radi s zainteresiranim nevladinim organizacijama
na prihvatanjaju jedne takve deklaracije od strane UNESCO-a
i na njenom konačnom podnošenju na jednoj međunarodnoj
konferenciji na kojoj bi se ona prihvatila kao tekst
međunarodnog prava.
P 9 KOMITET ZA ŽENE PISCE
Komitet je formiran 1991. da bi udovoljio posebnim
potrebama žena pisaca i da bi ohrabrio popularizaciju,
izdavanje i prevođenje njihovih djela. Komitet sada
ima svoje predstavnike u više od 70 PEN centara. Žene
pisci sa svih šest kontinenata i iz različitih etničkih
i jezičkih grupa aktivne su u djelatnostima Komiteta.
Komitet svake godine distribuira trojezične novine (na
engleskom, francuskom i španskom) koordinatorima u preko
70 zemalja za lokalnu distribuciju. Komitet organizira
i regionalne konferencije, koje uvijek objavljuju svoje
publikacije.
P 10 MREŽA PISACA U EGZILU
Godine 1999. osnovan je stalni Program "Pisci
u egzilu" s glavnim ciljem da poveća podršku Međunarodnog
PEN-a piscima koji su prisiljeni da žive u egzilu. Taj
Program je sad dobio formu Mreže pisaca u egzilu, čiji
ciljevi su da se izmjenjuju informacije i iskustva i
da se podigne svijest, i lokalno i internacionalno,
o problemimima s kojim su suočeni pisci u egzilu. Čineći
to, Mreža pomaže tim piscima da se uklope u svoju novu
okolinu i da nastave svoju karijeru. Angažirana je i
u izgradnji i održavanju baze podataka, za koju se brine
jedan od članova Mreže.
P 11 MAGAZIN MEĐUNARODNOG PEN-A
Magazin Međunarodnog PEN-a objavljuje dva puta
godišnje Međunarodni PEN u Londonu. On sadrži mješavinu
pjesama i kratkih priča, referate koji su podneseni
na kongresima i konferencijama Međunarodnog PEN-a, prikaze
koji su fokusirani na savremenu književnost na jezicima
manje rasprostranjenosti, članke, kao i informacije
o piscima u zatvoru i njihove napise. Pretplata ide
preko Londonskog Ureda.
MEĐUNARODNI P.E.N.
Osnivač: Gdja C. A. Dawson Scott
PRETHODNI PREDSJEDNICI:
John Galsworthy1921-33
H. G. Wells1933-36
Jules Romains1936-41
Međunarodni predsjednički komitet: 1941-47
Hu Shih
Desnis Saurat
H. G. Wells
Hermon Ould
Thorton Wilder
E. M. Forster
François Mauriac
Ignazio Silone
Maurice Maeterlinck1947-49
Benedetto Croce1949-52
Charles Morgan1953-56
André Chamson1956-59
Alberto Moravia1959-62
Victor van Vriesland1962-65
Arthur Miller1965-69
Pierre Emmanuel1969-71
Heinrich Böll1971-74
V. S. Pritchett1974-76
Mario Vargas Llosa1976-79
Per Wastberg1979-85
Francis King1986-89
Rene Tavernier1989
György Konrad1990-93
Ronald Harwood1993-97
SADAŠNJI PREDSJEDNIK:
Homero Aridjis
PODPREDSJEDNICI:
Alexandre Blokh, Sook-Hee Chun, Georges Emmanuel Clancier,
Peter Elstob, Nadine Gordimer, Ronald Harwood, Nancy
Ing, Francis King, György Konrad, Joanne Leedom-Ackerman,
Predrag Matvejević, Arthur Miller, Antonio Olinto, Michael
Scammell, Leopold Sedar Senghor, Mario Vargas Llosa,
Thomas von Vegesack, Per Wastberg.
MEĐUNARODNI SEKRETAR: Terry Carlbom
Preveo Zdenko Lešić |
