Početak | Kontakt | Nastanak PEN-a | Povelja Međunarodnog PEN-a

IME I PREZIME/First and family name:
Dr.
.MIRA ĐORĐEVIĆ
Povjesničarka književnosti, esejistica,prevoditeljica/Literaturwissenschaftlerin, Essayistin, Übersetzerin

DATUM I MJESTO ROĐENJA/Date and place of birth:
16. 07. 1943. Zagreb.

ŠKOLSKA SPREMA/Educational degree:
Dipl. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za agermanistiku i anglistiku
Postdipl. Studij na Filološkom fakultetu u Beogradu; Doktorat književnih nauka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

ADRESA/Address:
Kuća/Home: Topal Osman-paše 30/II , 71000 Sarajevo, BiH
Telefon/Phone: + 387 33 610-274.
E-mail: <dorde@bih.net.ba>
;

OBJAVLJENE KNJIGE/Published books:

  1. Aspekti radija. Svjetlost, Sarajevo 1976.

2. Strömungen und Wandlungen der älteren deutschen Literatur
(Monografije Filozofskog fakulteta, knj.5), Sarajevo 2003.

STUDIJE I ESEJI

A/ Na njemačkom jeziku:

1. Paul Celan - Dichter des Ungewissen.
;
In: Literatur und Kritik. (Wien) 1971, H.59, S.542-546.

2. Günter Rücker - Hörspielstrukturen als Rekonstruktionen der Vergangenheit.
;
In: Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 1976,Vol. IX-X, S.354-370.

3. Funkdramatische Metamorphosen von Schuld und Sühne bei
; Friedrich Dürrenmatt.

In: Zbornik radova Instituta za strane jezike i književnost“ (Novi Sad) 1980,
; Bd. 2, S. 233-284.

4. Die Vermittlung der deutschen Literaturgeschichte in fremdsprachlicher Umwelt:
; Stichwort “Sturm und Drang“.
In: DAAD. Dokumentation, Materialien. Jugoslawisch-deutsches Germanistentreffen
; in Dubrovnik. Dokumentation der Tagungsbeiträge Nr.7 (Bonn) 1984, S.340-351.

5. Österreichische Autoren im jugoslawischen Rundfunk.
In: Jugoslawien-Österreich. Literarische Nachbarschaft.
Germanistische Reihe Bd.28 (Innsbruck) 1986, S.139-145.

6. Literarische Klassik und Massenmedien am Beispiel Goethes.
;
In: SOG. Konvergenz und Peripherie der Systeme (Berlin) 1987, H. 5, S.5-19.

7. Handkes akustische Kunst. Ein Beitrag zur Poetik des Hörspiels.
;
In: Germanistische Medienwissenschaft in der Auslandsgermanistik.
; Jahrbuch für internationale Germanistik, Reihe C, Bd.4/1,

; Peter-Lang-Verlag) 1989, S.120-145.

8. „Audiophilologie“ als Methode der Hörspielforschung, betrachtet am Beispiel der
; Hörspielkunst Ingeborg Bachmanns.
In: MEDIEN/KULTUR. Schnittstellen zwischen
; Medienwissenschaft, Medienpraxis und gesellschaftlicher Kommunikation (Festschrift
; Friedrich Knilli zum 60. Geburtstag“) hrsg. von Knut Hickethier/Siegfried Zielinski.

(Berlin) 1991, S.207-215.

9. Günter Eich zwischen Literatur und Rundfunk. Die schönsten Geschichten aus 1001 Nacht als Funkerzählungen. In: Jahrbuch der Deutschen Schillergesellschaft
Jg. XXXIX/Kröner Verlag Stuttgart 1995, S. 350-370.

10. Roda Rodas Briefe an Arthur Kutscher (1908-1939)
In: Zagreber germanistische Beiträge. Zagreb 1996, Beiheft 4, S. 67-75.

11. Ein Deutscher und Kroate in Moskau. Versuch über Walter Benjamin und
; Miroslav Krle
ža. In: Literatur und Kritik (Salzburg) Juli 1996, S. 69-79.

12. Der Rundfunknachlaß Ernst Hardts im Deutschen Literaturarchiv
;; Marbach (Bericht über die Resulatate der wissenschaftlichen
;; Erschließung)
. In: Rundfunk und Geschichte (Informationen aus dem
; Deutschen Rundfunkarchiv), 26.Jg., Frankfurt/M.2000, Teil I Nr.1/2, 29-39;

Teil II Nr.3/4 S.158-176.

13. Zentrum und Peripherie in der europäischen Literatur.Ein Beitrag zum Thema Neue Dimensionen der Europäischen Komparatistik). In: «arcadia».Zeitschrift für allgemeine und vergleichende Literaturwissenschaft. Sonderheft «Europa-Numer». Bd. 34. Tübingen 1999; H.2, S.339-343.

14. Auf den Spuren des deutschsprachigen Theaters in Bosnien nach 1878. In: Horst Fassel, Paul S. Ulrich (Hg.) „WELT MACHT THEATER“ . Deutsches Theater im Ausland vom 17.-20. Jahrhundert. Funktionsweisen und Zielsetzungen. LIT Verlag Berlin 2006, THALIA GERMANICA. Bd.4, S.231-253.

B/ Na srpskohrvatskom (B/K/S) jeziku:

2. Zvučni svijet Samjuela Beketa. Izraz (Sarajevo) 1970, H.6, S.619-624.

3. Hajzeova teorija o sokolu. Putevi (Banja Luka) 1970, H.1/2, S.70-76.

4. Tragično u noveli. „Romeo i Julija“ od Bandela do Šekspira, od Šekspira do Kelera. Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1970/1971, Vol. VI, S. 245-261.

5. Mogućnosti literarnog kriminalističkog romana. Književna smotra (Zagreb)1971, H. 7. S .30-39.

6. Poetske vizije Gintera Ajha od ekspresionizma do danas. Izraz (Sarajevo)
1973, H.8/9, S. 206-215.

7. Između mita i utopije. Neki problemi Dürrenmattove poetike pozorišta. Izraz (Sarajevo) 1973, H. 11/12, S. 483-490.

8. Unutrašnji monolog i njegova funkcija u pripovjednoj prozi. Umjetnost riječi(Zagreb) 1974, H.1, S.57-64.

9. Radio-igre Ingeborg Bachmann. Mostovi (Pljevlja) 1974, H.24, S.53-61.

10. Poezija Ingeborg Bachmann izmedju artizma i angazovanosti. Izraz (Sarajevo) 1974, H. 3, S.313-328.

11. Susret s dvojnikom. O genezi jednog motiva. Putevi (Banja Luka) 1975. H.1/2, S. 78-82.

12. Unutrašnji monolog i njegova funkcija u radio-drami. Izraz (Sarajevo1975, H.7, S. 23-39.

13. Radio-drama kao umjetnost blende. Život (Sarajevo) 1975, H.3, S.231-236.

14. O prirodi akustičkog prostora u radio-igri. Život (Sarajevo) 1976, H.3. S.233-235.

15. Radio-igra u epohi masovnih medija. Izraz (Sarajevo) 1976, H. 3, S.505-567.

16. Teoretski i psihološki aspekti radio-igre za djecu. Odjek (Sarajevo) 1976, H. 24, S.22.

17. Od radio-drame do audio-senzacije. Izraz (Sarajevo) 1977, H.5, S.557-567.

18. Audio-senzacije u eteru. Prilog „novoj poetici“ radija. Umjetnost riječi (Zagreb)1979, H. 3, S. 173-193.

19. Groteskno kao poetska kategorija. Umjetnost riječi (Zagreb) 1982, H. 1/2, S. 123-131.

20. Ivo Andrić u masovnim medijima. Godišnjak Instituta za jezik i književnost (Sarajevo) 1985, Vol. XIV, S.185-200.

21. San kao osnova radiofonske strukture. Prilog proučavanju akustičke umjetnosti Güntera Eicha. Godišnjak Instituta za jezik i književnost (Sarajevo) 1988, Vol. XVII, S. 351-371.

22. Radio-drama kao umjetnost radija. Prilog za „Pojmovnik umjetničke radiofonije“. RTV/Teorija i praksa (Beograd) 1989, H.57, S.7-20.

23. Moskovske impresije Waltera Benjamina i Miroslava Krleže. Godišnjak Instituta za jezik i književnost“ (Sarajevo)1990, Vol. XIX, S.257-266.

24. O aktuelnost Waltera Benjamina. Filozofija i svijet života“. Posebno izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Vol. C, Forum academicum (Sarajevo) 1991, S.221-231.

25. Praksa radija ili svakodnevnica radio-igre. Izraz (Sarajevo) 1991, H.1/2, S.3-13.

26. Autobiografija – povijest ili poetika ? Bosanska vila (Sarajevo)1998, Nova serija br.10, S.39-44.

27. Roman kao “demontiranje” mita . Christa Wolf „Medeja. Glasovi.” NOVI IZRAZ”, (Sarajevo) zima 1999, str.139-143.

28. Günter Grass – autor stoljeća. NOVIIZRAZ, (Sarajevo)proljeće 2000, br.7, str.64-75.

29. Pisac u sjenci - Heinrich Mann NOVIIZRAZ, (Sarajevo)ljeto 2000, br.8, str.121-133.

30. Frankfurtska škola i Walter Benjamin.NOVI IZRAZ, (Sarajevo)jesen 2000, br.9, str.134-151.

31. Danilo Kiš, pisac na razmeđu. NOVIIZRAZ, (Sarajevo)jesen 2001,br.13, str.110-119

32. HermannHesseizmeđunostalgijeiutopije.NOVIIZRAZ, (Sarajevo)ljeto-jesen 2002, br. 16-17, str.91-102

33. Autobiografija između ispovijesti i hronike. SARAJEVSKE SVESKE, br. 13/2006, str. 389-404.

34. Fenomenizbjeglištvailiputuslobodu. Prilogproučavnjuemigrantskeknjiževnostinjemačkoggovornogpodručja. NOVIIZRAZ, (Sarajevo) 2006, br.

35. Autobiografijaizmeđuispovijestiihronike. SARAJEVSKESVESKEbr.13 2006,
str.389-402

36. Sarajevski «Izraz» u centru ili na periferiji evropske književnosti ?NOVI IZRAZ Sarajevo, januar-juni 2007, br. 35-36, str.151-153

37. Lirikakaoumjetnostnemogućeg“. O poeziji njemačke pjesnikinje Nelly Sachs.PUTEVI (Banja Luka)2007, br.2-3, str.1999-210

38 . Elias Canetti u međuprostoru kultura 20. vijeka. NOVI IZRAZ (Sarajevo) januar-mart 2008, str.55-65

39. Književnost na internetu ili čitanje i pisanje u elektronskom razdoblju. NOVI IRAZ, (Sarajevo)juli septembar, 41 / 2008, str. 13-24

Melanholični svijet Roberta Walsera. NOVI IRAZ,(Sarajevo)oktobar- decembar, 42/2008, str. 59-69.

PRIJEVODI S NJEMAČKOG JEZIKA/ Übersetzungen aus dem Deutschen:

I/ KNJIGE

Walter Benjamin, Moskovski dnevnik. Sarajevo (Veselin Masleša) 1986.

Ernst Tugendhat, Uvod u jezičkoanalitičku filozofiju. Sarajevo (Veselin Masleša) 1986.

Martin Suter, Small World (roman), Sarajevo ( Rabic )2009.

II/ PROSA (Esejistika)

Leo Löwenthal, Literatura i društvo, “Kultura”, Beograd 1970/9, str. 54-62.

Vatroslav Jagić, O tužbalici Hasanaginice.”Život”, Sarajevo 1974/5 str.530 ff

Milan Čurčin, Srpska narodna pjesma u njemačkoj književnosti. ”Život”, Sarajevo 1974/5 str.544f

Alija Isaković, Ein Wort an den Leser (prev. n njemački). Zbornik A. Isakovića Hasanaginica, Sarajevo 1975, astr. 63-68.

Matija Murko, 150 godina „Hasanaginice“ u literaturi i usmenom predanju. Zbornik A. Isakovića Hasanaginica, Sarajevo 1975, astr. 363-402.

Franc Miklošić, O Goetheovoj (pjesmi) „Klaggesang von der edlen Frauen des Assan Aga“. Istorija originalnog teksta i prevoda (Tekst Splitskog rukopisa). Zbornik A. Isakovića Hasanaginica, Sarajevo 1975, astr. 328-340.

Manfred Durzak, Suvremeno njemačko pozorište i njegov odnos prema stvarnosti. „Pozorište“, Tuzla 1976/1-2,str. 70-75.

Eberhart Lämmert, Strukturalni elementi pripovijedanja. “Izraz”, Sarajevo 1976/6,str.937-945.

Bert Brecht, Radio kao sredstvo komunikacije, “RTV-Teorija i Praksa”.Beograd 1977/8, str.114-118.

G.E.Lessing, Potreba za obnovom pozorišta. Kritika jedinstva mjesta i vremena. O tragikomediji. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str.342-375.

F. Schiller, Predgovor „Razbojnicima“. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća Sarajevo 1977, knj. II, str. 31-32.

F.Schiller, Predgovor „Mesinskoj nevjesti“. O upotrebi hora u tragediji. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str.35-39.

F.Schiller, O tragičnoj umjetnosti. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str.44-58.

F.Schiller, O razlogu uživanja u tragičnim predmetima. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str.41-44.

F.Hebbel, Predgovor „Mariji Magdaleni“.O podesnosti drame za prikazivanje. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str. 446-448; 450-451.

A.W.Schlegel, Fragmenti. Predavanja o dramskoj umjetnosdti i književnosti. Zbornik Z.Lešića Teorija drame kroz stoljeća, Sarajevo 1977, knj.II, str.133-154.

W. Müller-Seidel, Srodnost epoha. O situaciji njemačke književnosti u razdoblju oko 1800. i 1900.“Izraz“ Sarajevo 1985/7-8, str.1-11.

Ursula Walters, O pojmu predmetnosti kod Goethea. „Dijalog“ Sarajevo 1982/2, str.133-162.

19) Peter Rau, Legenda o Balkanu u obzoru evropske filozofije velikih epskih; formi.

20) Ogled o Luanu Starovi. “Izraz”. Sarajevo 2001-2002. str.27-44.

III/ Lirika

Hans Cibulka, Pet pjesama iz zbirke „Svjetlosni znaci“. „Mostovi“ Beograd 1973/74,str.211 f.

Hans Cibulka, Pet pjesama iz zbirke „Svjetlosni znaci“. „Enzyclopaedia moderna“, Zagreb 1974/27, str.54f.

Ingeborg Bachmann, Izbor pjesama. „Izraz“. Sarajevo 1974/3.

Günter Eich, Dvije pjesme. „Izraz“. Sarajevo 1973/8-9.

IV/ Radio-drame

Jan Rys, Prograničari (em. Radio-Sarajevo 1964.)

Günter Rücker, Izvještaj broj 1. (em. Radio-Sarajevo 1965.)

Herbert Eisenreich, Od čega živimo, od čega umiremo (em. Radio-Sarajevo 1966.)

Peter Hirche, Najneobičnijaljubavnasvijetu (em. Radio-Sarajevo 1976.)

Wilhelm Genazino, Doslovno čežnja (em. Radio-Sarajevo 1978.)

Ludwig Harig/Max Bense, Monolog Terry Joe (em. Radio-Sarajevo 1978.)

Peter Handke, Vjetar i more (em. Radio-Sarajevo 1978.)

Peter Handke, Šum šuma (em. Radio-Sarajevo 1978.)

Ludwig Harig, Šum (em. Radio-Sarajevo 1979.)

Ludwig Harig, Mrtva priroda (em. Radio-Sarajevo 1980.)

Gert Hofmann, Casanova i statiskinja (em. Radio-Sarajevo 1983.)

Günnter Rücker, Mjesto na prozoru (em. Radio-Sarajevo 1983.)

Günnter Rücker, Mjesto na prozoru preko puta (em. Radio-Sarajevo 1983.)

Joachim Novotny, Izuzetan slučaj ljubavi (em. Radio-Sarajevo 1983.)

I

Mira Djordjevic

© P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine, 2002. godine